Pojmom „ugroženi jezik” označava se onaj jezik za koji postoji velika opasnost da će se prestati koristiti zbog toga što izvorni govornici izumiru ili se sve više koriste drugim jezicima.
Stav je UNESCO-a da je jezična raznolikost ključna za ljudsku baštinu, a UNESCO-ova stručna skupina za ugrožene jezike definira takav jezik ovako: kada govornici prestanu upotrebljavati jezik, kada se njime koriste u sve manjem opsegu te kada ga prestaju prenositi na nove generacije.
U suštini, nestaje novih govornika, odraslih i djece.
Kada nestane izvornih govornika jezik postaje „mrtav”, no ako uopće više nema ljudi koji taj jezik upotrebljavaju, taj je jezik„izumro”.
Izumiranje jezika događalo se kroz ljudsku povijest i nije nikakav novi događaj, no zastrašujući je podatak da se brzina izumiranja jezika danas višestruko povećala. Uzrok tomu možemo pronaći u sve bržoj globalizaciji i neokolonijalizmu.
Promjene u jeziku najčešće se događaju kad govornici jednog jezika prijeđu na drugi jezik koji je povezan s ekonomskom i društvenom moći. Krajnji je rezultat takvog trenda izumiranje jezika.
Procjenjuje se da se danas u svijetu govori između 6000 i 7000 jezika, ali također se procjenjuje da će do 2100. godine izumrijeti od 50 do 90 % tih jezika.
Najrašireniji jezici danas su mandarinski, španjolski i engleski.
Stupnjevi izumiranja jezika
Prvi korak prema izumiranju nekog jezika njegova je „potencijalna ugroženost”. U takvoj situaciji jezik se još uvijek koristi, to jest postoji zajednica govornika koja ga upotrebljava i prenosi dalje na svoje potomke.
Druga faza naziva se „ugroženost”, a riječ je o fazi u kojoj još uvijek postoji nekoliko govornika, ali njihova djeca više ne uče jezik.
Treća faza naziva se „ozbiljna ugroženost”. Kada dođe do te faze, procjenjuje se da jezik neće preživjeti drugu generaciju i uskoro će izumrijeti.
U četvrtoj je fazi jezik je „izumirući”, dok u petoj fazi nastupa konačno izumiranje jezika.
Broj jezika u svijetu
Točan broj svjetskih jezika nije sa sigurnošću utvrđen iz razloga što ne postoji suglasnost oko toga što čini jezik, a što dijalekt.
Jedna od najaktivnijih istraživačkih agencija u svijetu SIL International, zadužena za održavanje baze podataka „Etnolog”, još 2005. godine objavila je da u svijetu postoji 6912 jezika.
Područja s posebno velikim brojem jezika koji izumiru uključuju istočni Sibir, središnji Sibir, sjevernu Australiju te Srednju Ameriku.
Definiranje i mjerenje ugroženosti jezika
Prema UNESCO-ovu dokumentu iz 2003. godine pod nazivom „Jezična vitalnost i ugroženost” navodi se devet čimbenika za utvrđivanje vitalnosti jezika:
- međugeneracijsko prenošenje jezika
- apsolutni broj govornika
- udio govornika u ukupnoj svjetskoj populaciji
- uporaba jezika unutar postojećih konteksta i domena
- odgovor na uporabu jezika u novim domenama i medijima
- dostupnost materijala za obrazovanje i razvoj pismenosti
- vladine i institucionalne politike
- stav zajednice prema vlastitom jeziku
- količina i kvaliteta dokumentacije
Uzroci ugroženosti jezika
Nekoliko je glavnih uzroka jezične ugroženosti:
- ratovi i genocid koji dovode stanovništvo koje upotrebljava jezik u izravnu fizičku opasnost
- prirodne katastrofe, među ostalim glad i bolesti
- kulturna, ekonomska i politička marginalizacija jezika – kada pojedinci zbog snažnog utjecaja zamjenjuju svoj jezik prestižnijim jezikom
- politička represija –kada se u nacionalnim državama ograničava uporaba manjinskih jezika zbog promicanja nacionalne kulture
- urbanizacija – migracije ljudi u urbane centre dovode do učenja novih jezika koji se koriste u tim novim okruženjima zbog čega kasnije generacije ne govore materinski jezik.
Učinci ugroženosti jezika
Ugroženost jezika utječe na sam jezik, kulturu i ljude koji tim jezikom govore. Gubitkom jezika zajednice gube i vlastitu kulturnu tradiciju poput pjesama, mitova, poezije te znanja kao što su geološko, ekološko, medicinsko i druga znanja.
Također je moguć gubitak političkih statusa i privilegija koje države dodjeljuju manjinskim skupinama na temelju jezika.