Turizam podrazumijeva interakciju ljudi različitih kultura, naroda i, naravno, jezika.
Zbog toga osobe zaposlene u turističkom sektoru trebaju koristiti strane jezike u govoru i pismu, od djelatnika recepcije do članova uprava.
U Hrvatskoj se najčešće upotrebljavaju engleski, kao osnovni te njemački i talijanski, kao jezici koji su najviše u upotrebi zbog povijesnih razloga, ali i zbog poslovnih, odnosno pragmatičnih razloga.
Svi su ostali jezici dodana vrijednost (ovdje moram pohvaliti pojedine destinacije koje sustavno rade na edukaciji radnika koji tako uče i ruski jezik).
Svi smo sigurno imali prilike svjedočiti „mukama po stranom jeziku“ naših turističkih djelatnika i neugodnim situacijama u kojima bi se znali naći jer nisu znali talijanski, dok Talijani nisu znali nijedan drugi jezik osim talijanskog.
Nadalje, kada goste s nama slabije zastupljenih emitivnih tržišta iznenadimo s barem nekoliko ljubaznih riječi na njihovu jeziku, oni to cijene više od tri različita šampona u sobi ili četiri ručnika.
Dobra je vijest u ovoj situaciji to što se ljudska komunikacija sastoji od približno 75 % neverbalne i tek 25 % verbalne komunikacije, tako da vještom turističkom djelatniku uvijek može pomoći šarm, iskustvo i, naravno, osmijeh.
Pisana komunikacija na stranim jezicima
Međutim, kakva je situacija u pogledu službene pisane komunikacije na stranim jezicima i što se događa kada nemamo onih spasonosnih 75 % za neverbalnu komunikaciju?
Tada na scenu stupaju profesionalni prevoditelji.
Naime, pisana komunikacija u pravilu se odnosi na poslovnu komunikaciju s partnerima ili potencijalnim gostima, stoga nema mjesta za pogreške jer želimo ostaviti najbolji mogući dojam.
Vrijeme je posvemašnje digitalizacije poslovanja, što turističkom sektoru u Hrvatskoj daje veliku priliku za predstavljanje u gotovo svim dijelovima svijeta s pomoću marketinške komunikacije.
Puno se pažnje pridaje razvoju internetskih stranica, sve se veća sredstva ulažu u digitalne marketinške kanale kao što su Google AdWords, Facebook oglasi i slično, a u posljednje vrijeme sve se više govori o content marketingu, odnosno stvaranju kvalitetnog i zanimljivog sadržaja koji će sam po sebi privući zainteresirane potencijalne goste.
Ovdje se velika pažnja pridaje SEO optimizaciji i UX-u, pazi se na svaku pojedinost kako bi se što više povećao postotak izravnih online rezervacija, ali postoji nešto na što većina hotelijera nije obratila potrebnu pozornost, a to su prijevodi sadržaja internetskih stranica na jezike svojih potencijalnih gostiju.
Srećom, u doba informacijskog obilja, raspolažemo brojnim statistikama koje nam nedvosmisleno govore odakle dolaze naši gosti pa možemo lakše odlučiti na koje jezike prevesti internetsku stranicu.
eVISITOR ANALIZA DOLAZAKA I NOĆENJA ZA ZAGREB, DALMACIJU I ISTRU 2017/2016
Ugodno su iznenađenje dolasci i noćenja Korejaca koji su već drugu godinu zaredom na drugom mjestu po broju dolazaka i noćenja (govorimo o stranim emitivnim tržištima) s rastom obaju pokazatelja od dojmljivih 23 % u 2017. u odnosu na 2016.
Što mislite koliko zagrebačkih hotela ima prevedenu internetsku stranicu na korejski jezik?
Deset? Šest? Četiri?
Ne! Samo dva zagrebačka hotela imaju prevedenu internetsku stranicu na korejski, što začuđuje, no pozitivna je stvar ta što svi ostali koji još nisu preveli internetsku stranicu na korejski imaju prodajni potencijal s pomoću tog laganog poteza „pera“.
Južna Koreja domovina je više tehnoloških divova i za vjerovati je da Korejci vole surfati i rezervirati online. Stoga, dragi zagrebački hotelijeri, javite se ako razmišljate o prijevodu na korejski jezik.
Ne zaboravimo i španjolske turiste koji su svojim dolascima ostvarili rast od 17% pa bi zasigurno trebalo razmisliti i o prijevodima internetskih stranica na španjolski jezik.
DALMACIJA
Dalmaciju su ugodno iznenadili (ako se uopće još možemo tako izraziti) Poljaci koji su već drugu godinu zaredom na drugom mjestu po broju dolazaka i noćenja pa bilježe rast od 21 % u 2017. u odnosu na 2016.
Nažalost, svega nekoliko hotela i kampova može se pohvaliti prijevodima na poljski ili češki, dok većina raspolaže prijevodima na talijanski jezik, vjerojatno u skladu s tradicijom.
Začudno, po broju ostvarenih dolazaka i noćenja Talijani u Dalmaciji nisu niti u prvih deset. Ima li tu više prodajnog potencijala i treba li razmisliti o prijevodima na neki drugi strani jezik (poljski)?
ISTRA
Istrijani su neformalni pobjednici kada govorimo o profesionalizmu u hrvatskom turizmu, što se vidi i po kratkom pregledu internetskih stranica tamošnjih hotela i kampova te jezika na koje se prevode.
Očito je da voditelji marketinga koriste statistike dolazaka i noćenja te prema njima pripremaju svoje aktivnosti.
Svugdje ćete pronaći internetske stranice prevedene na engleski, njemački i talijanski jezik (što u potpunosti odgovara strukturi dolazaka i noćenja u Istri), ali i velik broj onih koji su svoju internetsku stranicu preveli na slovenski, nizozemski pa čak i ruski jezik.
I u Istru sve više dolaze Poljaci, imaju rast od 24 %, tako da svakako treba razmisliti o prijevodima internetskih stranica i na poljski jezik.
Naravno, svaki poslovni subjekt ima svoju strategiju prema kojoj se ravna i kojoj prilagođava svoje aktivnosti, kao i ograničeni proračun unutar kojeg se te aktivnosti i ciljevi moraju izvršiti pa je razumljivo da svi ne prevode na sve jezike.
Ipak, ako znamo koliko je danas content presudan i bitan u procesu kada naši potencijalni gosti biraju gdje će provesti godišnji odmor, postavlja se pitanje jesmo li im posvetili dovoljno pažnje.
Ako je postavljanje brze tipke (action button) primjerice 3 centimetra udesno doprinijelo rastu rezervacija od 0,4 %, što mislite koliko bi prijevod na jezik potencijalnog gosta značio za njegov UX na vašoj internetskoj stranici?
Stoga, ako razmišljate o prijevodima svoje internetske stranice ili promotivnih materijala ili tražite pouzdanog partnera za prijevod na najvišoj kvalitativnoj razini, javite se!
Rado ćemo pomoći savjetom ili prijevodom.
Naposljetku, svima želimo uspješnu i što dulju turističku sezonu!